Adresa:
Helmholtzstr.44 4020 Linz
Telefon: 066 0727 5772
Na osnovu rada jednog od najuticajnijih svjetskih intelektualaca, američkog lingviste Noama Chomskog, donosimo vam spisak od deset strategija manipulacije putem medija.
Na osnovu rada jednog od najuticajnijih svjetskih intelektualaca, američkog lingviste Noama Chomskog, donosimo vam spisak od deset strategija manipulacije putem medija.
1. Preusmjeravanje pažnje
Pažnjujavnosti preusmjeravati sa važnih problema na nevažne. Prezaposliti javnost poplavom nebitnih informacija, da ljudi ne bi razmišljali i stekli osnovna saznanjaurazumijevanjusvijeta.
2. Stvaranje problema
Ta metoda se naziva i “problem-reagovanje-rješenje”. Treba stvoriti problem, da bi dio javnosti reagovao na njega. Na primjer: izazvati i prenositi nasilje sa namjerom, da javnost lakše prihvati ograničavanje slobode, ekonomskukrizuili da bi se opravdalo rušenje socijalne države.
3.Postupnost promjena
Da bi javnost pristala na nekuneprihvatljivumjeru,uvoditi je postepeno, “na kašičicu”, mjesecima i godinama. Promjene, koje bi mogle da izazovuotpor, ako bi bile izvedene naglo iukratkom vremenskom roku, biće sprovedene politikom malih koraka.Svijet se tako vremenom mijenja, a da to ne budi svijest o promjenama.
4. Odlaganje
Još jedan način za pripremanje javnosti na nepopularne promjene je, da ih se najavljuje mnogo ranije,unaprijed. Ljudi tako ne osjete odjednom svutežinupromjena, jer se prethodno privikavajuna samuideje o promjeni. Sem toga i “zajednička nadauboljubudućnost” olakšava njihovo prihvatanje.
5.Upotreba dječijeg jezika
Kada se odraslima obraća kao kad se govori djeci, postižemo dva korisnaučinka: javnost potiskuje svojukritičkusvijest i poruka ima snažnije dejstvo na ljude. Taj sugestivni mehanizamuvelikoj mjeri se koristi i prilikom reklamiranja.
6. Buđenje emocija
Zloupotreba emocija je klasična tehnika, koja se koristiuizazivanjukratkog spoja, prilikom razumnog prosuđivanja. Kritičkusvijest zamjenjujuemotivni impulsi (bijes, strah, itd.)Upotreba emotivnog registra omogućava pristup nesvjesnom, pa je kasnije moguće na tom nivousprovesti ideje, želje, brige, bojazni ili prinudu, ili pak izazvati određena ponašanja.
7. Neznanje
Siromašnijim slojevima treba onemogućiti pristup mehanizmima razumijevanje manipulacije njihovim pristankom. Kvalitet obrazovanja nižih društvenih slojeva treba da bude što slabiji ili ispod prosjeka, da bi ponor izmeđuobrazovanja viših i nižih slojeva ostao nepremostiv.
8. Veličanje gluposti
Javnost treba podsticatiuprihvatanjuprosječnosti. Potrebno jeubijediti ljude da je (in,umodi), poželjno biti glup, vulgaran i neuk. Istovremeno treba izazivati otpor prema kulturi i nauci.
9. Stvaranje osjećaja krivice
Trebaubijediti svakog pojedinca da je samo i isključivo on odgovoran za sopstvenunesreću,usljed oskudnog znanja, ograničenih sposobnosti, ili nedovoljnog truda. Tako nesiguran i potcijenjen pojedinac, opterećen osjećajem krivice, odustaće od traženja pravihuzroka svog položaja i pobune protiv ekonomskog sistema.
10. Zloupotreba znanja
Brz razvoj naukeuposljednjih 50 godina stvara rastućuprovalijuizmeđuznanja javnosti i onih koji ga posjedujui koriste, vladajuće elite. “Sistem”, zaslugom biologije, neurobiologije i praktične psihologije, ima pristup naprednom znanjuo čovjekui na fizičkom i na psihičkom planu.